Pored već dobro poznatih staza koje vode do tri glavna i najatraktivnija vrha Komova, Vasojevićkog (2461m), Kučkog (2487m) i Ljevorečkog (2463m), u bližem ili širem rejonu planine postoji još mnogo planinarskih staza koje su takođe uzbudljive i lijepe ali su nešto manje poznate ili su skroz nepoznate planinarima i turistima. Jedna od tih staza je i kružna staza oko Komova.
Staza oko Komova starija je priča od ove današnje planinarsko-rekreativne priče i zapravo ona je nekada bila svojevrsna pastirska transverzala koja je od davnina – kada je stočarstvo bilo dominantan način života u našim selima, a u katunima se odvijao intezivan život – povezivala crnogorska plemena Kuče, Bratonožiće i Vasojeviće i njihove brojne katune iznikle na komovskim lijepim visoravnima.
Staza polazi sa Štavne (1720m), mada ju je moguće početi i iz katuna Popovića (Carine, 1870m), Pričelja ili Ljubana, i u bilo kojem smjeru, svejedno. Međutim, zbog smještaja i najpogodnijeg prilaza Štavna je uobičajena varijanta.
Od Štavne staza se, pored Jankove vode, spušta u dolinu Ljubaštice, nastale oticanjem velikog lednika iz ledničkog ležišta Međukomlja, a od korita rijeke kreće uspon kroz gustu šumu sve do travnatog Ljubana i ljubanskih katuna. Na Ljubanu, na lokaciji Bjelaga, prolazi se pored zagonetnih starih mramora koji odolijevaju zubu vremena i intrigiraju prolaznike i turiste. Sjećanje su na tragični događaj iz pretprošlog vijeka kada je vladala poprilična anarhija u ovim krajevima i kada su kojekakve hajdučke bande pljačkale stoku čobanima. Prema predanju, dva stočara čije kosti ostadoše vječno na Ljubanu, osvećena su sljedeće godine pri narednoj pohari istih moračkih hajduka.
Od Ljubana staza nastavlja prema Rogamskoj visoravni, zapadnom stranom Ljevorečkog i Kučkog Koma, kroz rogamski cirk, prolazeći pored izvorišta Crnje i najboljeg izvora pijaće vode na Komovina, Crnih izvora (Rogamsko vrelo). Izuzetno lijepa i atraktivna dionica sa fantastičnim pogledom na okomite litice ova dva komovska vrha. Od Crnih izvora nastavlja se pojačanim usponom, stranom podno Rogamskog vrha i početka Rogamske visoravni (2113m) koja se u pravcu sjevera proteže do Ljevorečkih rupa i predstavlja jako atraktivnu pješačku dionicu kojom se još dalje može doći i do Bara Kraljskih. Vrlo brzo se izlazi i na prevoj, Ćafu od Pričelja (2105m), odakle se mogu osvojiti Rogamski vrh (2303m) i Suvovrh (2211m). Sa ovog prevoja pruža se lijep pogled na Rogam i katun Pričelje (1810m), a sa druge strane na kompletan carinski cirk i okolne planine. Ovdje počinje i drugi dio rute.
Sa prevoja se vrlo brzo spuštamo u katun Popovića (1860m), nekada jedan od najvećih katuna na Carinama, a sada je prepun ostataka stočarskih glada (stanova). Svoju gladu nekada je ovdje imao i čuveni crnogorski vojvoda Marko Miljanov. U samom katunu jedna glada je pretvorena u planinarski dom otvorenog tipa u kojoj namjernik može prenoćiti ili se skloniti od nevremena, a u blizini se nalazi i izvor.
Od Carina nastavljamo istočnim padinama Vasojevićkog Koma, kroz Borovi pod sve do brda Varde na kojem su nekada bile vasojevićke stražarnice, a ispod njega je smješten nekadašnji istoimeni katun u kome su boravili stočari iz sela Japan. Ova dionica prolazi kroz veliku divljinu a dobar dio vremena pogled vuče na prelijepe pogranične planine i na divlju dolinu Mojanske rijeke.
Od Varde (1727m) slijedi završni, lagani dio staze kroz bukovu šumu (Mačak) u kojoj postoji više izvora, a onda se napokon poslije ove cjelodnevne avanture izlazi na Štavnu gdje se možemo lijepo, u ljetnje predvečerje opustiti u Eko katunu Štavna uživajući u božanstvenoj tradicionalnoj crnogorskoj kuhinji.
