Škola u Ljevištima – Gojkova sika – izvor Morače – katun Vragodo – Šuplja greda – Rupočajska glava – Šljeme – katun Bljušturni do – Ljevišta – škola u Ljevištima

Početak staze: 922 mnm, škola u naselju Ljevišta, Gornja Morača, opština Kolašin

Cilj : prolaz kružnom stazom

Visinska razlika : 1.466 m .

Težina staze: teška .

Dužina staze: 16,4 km .

Vrijeme potrebno za uspon: 5 h.

Voda na stazi: ima – česma postoji kod škole i kod kuće Dragića u Ljevištima, na izvoru Morače i kod kolibe Dragića na Bljušturnom dolu.

Opasnosti na stazi: nema. Potreban je oprez prilikom prelaza korita dva potoka ispod Oble glave. Ne približavati se ivici greda na vrhovima Šuplja greda i Rupočajska glava.

Marking: Yes.

Kutija sa pečatom i upisna knjiga: nema.

Condition: high readiness.

Best time of year for ascent: Summer, autumn.

Planinska kružna staza- Škola u Ljevištima-Gojkova sika vodopad-izvor Morače-Vragodo katun-Šuplja greda-Rupočajska glava-Šljeme-Bljušturni do katun-Ljevišta-škola u Ljevištima prolazi širokim prostorom oivičenim sa istoka dolinom rijeke Morače i naseljem Gornja Morača; sa juga najvišim vrhovima Kape Moračke: Pocki vrh (2.069 mnm), Zagradac (2.217 mnm), Lastva (2.226 mnm), Štit (2.191 mnm) i Krutaš (2.133 mnm); sa zapada širim područjem visoravni Krnovo i sjevera najvišim vrhovima Lole: Velikim (2.129 mnm) i Malim Zebalcem (2.073 mnm) i Lijevnom (2.081 mnm).

Planinski prostor kroz koji prolazi kružna staza spada u jedan od najljepših u Crnoj Gori.

Prilaz kružnoj stazi je sa regionalnog puta Mioska-Semolj-Boan-Šavnik. Po prolazu regionalnim putem od Mioske 12.1 km se u Dragovića Polju, lijevo, naniže odvaja lokalni asfaltni put za centar naselja.

Uzani lokalni put prolazi iznad škole te pored mjesnog groblja i spušta se na most preko rijeke Morače. Od mosta dalje naprijed, put se strmo serpentinski penje do naselja Starče.

Put prolazi pored seoskog groblja u kojem postoji drvo hrasta staro preko 800 godina. Ubrzo po prolazu groblja nailazite na raskrsnicu na kojoj treba skrenuti desno prema naselju Bojići.

U ovim gornjomoračkim selima postoje novosagradjene kuće sa uređenim livadama i voćnjacima. Na kraju sela Bojići put zaokreće ulijevo prema selu Ljevišta i do kraja asfalta, škole u Ljevištima (početku staze) ima još oko 700 m.

Sa tog dijela puta otvara se odličan pogled na cirk Vragodo okružen visokim vrhovima planina Kape Moračke i Lole.

Lokalni, asfaltni put od Dragovića Polja do početka staze je dug oko 6 km pri čemu se, sa manjim denivelacijama, penje oko 260 mnm.

Staza početnih 1.2 km ide makadamskim putem, blago naviše, nakon čega se stiže do mosta na rijeci Morači preko kojeg ide put za centar sela Ljevišta.

To je mjesto spajanja kružne staze sa kojeg je prolaz njome moguć lijevom ili desnom stranom. Ovdje dajemo opis staze lijevom stranom.

Dalje pravo naprijed od pomenutog mosta produžava još oko 200 m loš makadamski put i stižete na proširenje preko puta kuće Dragića.

Prije nastavka dalje naviše prema izvoru rijeke Morače i cirku Vragodo možete posjetiti vodopad na Morači- Gojkova sika.

Do vodopada vodi markirana staza koja od proširenja prelazi preko mosta u pravcu kuće Dragića a odmah potom ide naviše uz lijevu obalu rijeke. Ispod gornjeg dijela vidikovca moguće je prići pod sami vodopad.

Od vodopada se vraćate nazad na pomenuto proširenje i nastavkom makadamskog puta započinje strmiji uspon kružnom stazom.

Staza prati makadamski put nešto više od 100 m a zatim polulijevo ulazi u šumu dok put par stotina metara produžava dalje.

Jasno vidljiva staza nastavlja naviše polukružno udesno prema brdu Obla glava pri čemu se prelaze dvije vododerine periodičnih potoka.

Na tom dijelu staze je potreban oprez prilikom prelaza kamenitih dionica vododerina kao i uzanih djelova staze. Sa pojedinih mjesta na tom dijelu staze rijeka je vidljiva a kod većeg vodostaja čuje se njen huk.

Na Obloj glavi staza zaokreće ulijevo, prolazi blago naviše kroz šumu i izlazi na mali proplanak sa kojeg je dobar vidik na Ljevišta.

Sljedećih oko 700 m staza, pravo naviše ide udolinom (Grlo). Staza se serpentinski penje strmom padinom a lijevo iznad nje se uzdižu stijene ispod vrhova Mali Štit i Zagradac. To je prilično naporna dionica staze.

Po prolazu strmog dijela staze, sljedećih oko 500 m staza nastavlja blago naviše. U početnom dijelu te dionice staza još uvijek prolazi kroz šumu.

Desno od staze, par desetina metara u dolini pojavljuje se rijeka Morača. Malo naprijed, u podnožju cirka Vragodo se nalazi njeno izvorište, koje se mijenja (visočije je ili niže) u zavisnosti od vodostaja rijeke.

Po izlasku iz šume stižete u cirk Vragodo. Na njemu postoje dvije udoline razdvojene strmom padinom prekrivenom šumom.

Cirk prema jugu i sjeveru okružuju visoki vrhovi Kape Moračke i Lole a pravcem zapad-istok usjecima je vremenom formirana jasno vidljiva pastirska staza koja naviše vodi prema širem području visoravni Krnovo a naniže ka selima Gornje Morače.

Teren na obje udoline je kraški sa veoma malo travnatih, ravnih površina. U donjoj udolini postoji periodična jezerina (Vragodolska jezerina).

U gornjoj udolini do skoro je postojao katun. Na katunu Vragodo još postoje ostaci nekadašnjih koliba. Iznad katuna Vragodo u podnožju vrha Štit postoji periodično vrelo.

Od katuna Vragodo sljedećih nešto više od 1 km, u početku travnato-kamenitim terenom a potom siparom staza se strmo penje prema raskrsnici staza: pravo naprijed vodi staza prema prostranoj dolini između vrhova Trpezarije, sa jedne i Velikog i Malog Zebalca i Borovih brda sa druge strane kao i prema vrhu Krutaš i desno, strmo naviše prema vrhu Šuplja greda.

Sljedeća dionica kružne staze ide od pomenute raskrsnice ispod Krutaša do vrha Šuplja greda (2.030 mnm), najvišoj tački na kružnoj turi pod pretpostavkom da se ne izlazi na vrh Rupočajska glava.

Ova dionica je duga oko 900 m kojom prilikom se savlađuje visinska razlika od oko 400 mnm. U početku staza se penje strmom kameno-travnatom padinom i siparom, potom strmom travnatom padinom (Pavlova strana) da bi na kraju prošla kroz uzani kameni usijek na blago nagnutu travnatu padinu ispod vrha Šuplja greda.

Staza stiže ispod samog najvišeg vrha Šuplje grede ispod kojeg u gredi postoji otvor vertikalnog elipsoidnog oblika dimenzija cca 10×3 m, po čemu je i vrh dobio ime. Vrh Šuplje grede je prostran, travnat i bezbjedan.

Od najvišeg vrha Šuplje grede u pravcu jugoistoka blago se spušta rbatina duga par stotina metara sa koje je odličan pogled na okolinu.

U neposrednoj blizini, u pravcu sjevera u odnosu na Šuplju gredu je vrh Rupočajska glava.

Do vrha Šuplja greda, iz pravca zapada, stazom koja ide skoro po izohipsi moguće je doći iz pravca šireg područja Krnova i Krutaša ili obrnuto, skrenuti lijevo u tom pravcu, blago spuštajući se sa kružne staze.

Dalje prema Rupočajskoj glavi, staza se u dužini oko 700 m, na bezbjednom odstojanju od ivice greda, polukružno spušta oko 90 mnm u podnožje Rupočajske glave.

Vrh Rupočajske glave (2.048 mnm) je prostran, travnat i bezbjedan. Travnata padina ovog vrha oblika trougla je okrenuta prema zapadu.

Uspon na ovaj vrh je najbolje izvršiti južnim ili sjevernim obodom ove padine s tim što je teren na stazi lakši u prvoj varijanti. Visinska razlika od podnožja, kuda prolazi kružna staza, do vrha je oko 80 mnm.

Podnožjem vrha Rupočajska glava, u varijanti bez uspona na ovaj vrh, kružna staza nastavlja naprijed oko 400 m gotovo ravno kada započinje sljedeća dionica od vrha Rupočajska glava do vrha Šljeme, duga oko 1.4 km.

Na početku ove dionice staza se prvo penje oko 50 mnm do podnožja vrha Veliki Zebalac (2.129 mnm) koji se nalazi lijevo iznad kružne staze.

Na tom dijelu kružne staze, ispod ovog vrha, odvaja se sa nje ulijevo kružna staza oko vrha Veliki Zebalac koja prolazi pored poznatog Podzebalačkog izvora.

Narednih oko 500 m kružna staza nastavlja naprijed na prevoj između vrhova Veliki Zebalac i Šljeme, lako prohodnim terenom, gotovo ravno, sa manjim denivelacijama.

Sa tog dijela staze je odličan pogled na travnatu padinu Šljemena i njegov niži vrh, neobičnog izgleda, prostrani cirk ispod vrhova Rupočajska glava i Šuplja greda, vrhove Kape Moračke: Pocski vrh, Mali Štit, Zagradac, Lastva, Štit, Krutaš i dr.

Sa prevoja između Velikog Zebalca i Šljemena sa kružne staze ulijevo, makadamskim putem, moguće se spustiti na katun Ljeviške Bare i dalje prema visoravni Javorje i Semolju a pravo naprijed usponom svega oko 20 mnm makadamskim putem i travnatom padinom stižete na vrh Šljeme (2.000 mnm).

Vrh Šljemena je prostran, travnat i bezbjedan. Kao obilježje na njemu postoji natpis na kamenu o nazivu vrha i njegovoj nadmorskoj visini.

Sa najvišeg vrha Šljemena je odličan pogled na Veliki i Mali Zebalac, katun Ljeviške Bare, Lebršnik, visoravan Javorje, Lijevno, katun Bljušturni do, Durmitor, Sinjavinu, Komove, Gornju Moraču, Tali, Pocki vrh, Zagradac. Lastvu, Štit, Krutaš, Šuplju gredu, Rupočajsku glavu i dr.

Sa vrha Šljeme počinje zadnja dionica kružne staze. Na ovom dijelu staza se čitavo vrijeme spušta do naselja Ljevišta, preko 1.000 mnm.

Na početku ove dionice sa vrha Šljemena staza se spušta, travnatom padinom, vršnim grebenom u pravcu nižeg vrha Šljemena.

Po silasku u dolinu staza kratko prati makadamski put koji vodi u pravcu pomenutog nižeg vrha Šljemena da bi ubrzo potom napustila put i polulijevo, travnatom padinom, nastavila pravo naniže nastavkom vršnog grebena do vidikovca na Gornju Moraču, vrh Lijevno i katun Bljušturni do.

Sa vidikovca, jasno vidljiva staza zaokreće ulijevo i presijecajuci ukoso strmu travnatu padinu iznad Bljušturnog dola spušta se pravo do korita potoka koji se iz podnožja Velikog Zebalca spušta u pravcu Bljušturnog dola.

Prije samog korita, pastirska staza zaokreće udesno i takođe koso padinom se spušta do Bljušturnog dola, naposredno iznad kolibe porodice Dragić.

Od vrha Šljemena do Bljušturnog dola staza gubi na visini preko 200 mnm.

Zadnja dionica kružne staze počinje sa Bljušturnog dola. Od Bljušturnog dola do mosta u Ljevištima ima 4 km pri čemu se gubi na visini oko 800 mnm.

Sa Bljušturnog dola prema Ljevištima kružna staza prvo obilazi kolibu Dragića sa lijeve strane i preko manjeg brijega spušta se u udolinu iznad korita Rzačkog potoka, podno vrha Lijevno.

Ulazite u široku, jasno vidljivu stazu kojom su vjekovima porodice iz Gornje Morače izgonile stoku na katune visoravni Javorje i planine Lole.

Ubrzo po spuštanju sa katuna kružna staza kratko prolazi kroz šumu a zatim izlazi na prostranu travnatu dolinu ispod vrha Šljeme i Bljušturnog dola.

Po prolasku doline staza ponovo ulazi u šumu i dalje cijelo vrijeme prolazi kroz nju do samog spuštanja u selo Ljevišta.

Prije silaska u selo staza prolazi u blizini Rzačkog potoka i sa nje se jasno čuje huk vode iz njega.

Od silaska staze u selo Ljevišta do mosta na rijeci Morači ima oko 600 m.

Slijedi, na kraju, povratak makadamskim putem na početak staze (škola u Ljevištima) oko 1.2 km.

Prilaz kružnoj stazi – Škola u Ljevištima-Gojkova sika vodopad-izvor Morače-Vragodo katun-Šuplja greda-Rupočajska glava-Šljeme-Bljušturni do katun-Ljevišta-škola u Ljevištima – je moguć još iz sljedećih pravaca:

1. Semolj – visoravan Javorje – Ljeviške Bare katun
2. Krnovo- Ivanbegov katun – Krutaš – Vragodo (raskrsnica staza) ili od podnožja Krutaša izohipsom do Šuplje grede
3. Bijela – Štirni do – Podzebalački katun – kružna staza oko Velikog Zebalca i
4. Strug – Borova brda – Mali Zebalac – kružna staza oko Velikog Zebalca.