Jezera
Na granici opština Nikšić i Kolašin, Kapetanovo jezero krasi planinu Lukavicu, istaknuti vrh u okviru Moračkih planina. Smješteno na nadmorskoj visini od 1.678 metara, ovo jezero se prostire na 480 metara dužine 200 metara u širini i dubine koje poniru do približno 37 metara.
Putovanje do Kapetanovog jezera rezervisano je za planinare, nudeći izazovan, ali isplativ put. Po dolasku na odredište, pogled odmah privlače ostaci napuštenog katuna u podnožju Velikog Žurima. Nekada živopisne drvene kolibe, danas su istrošene poprimajući sivu nijansu koja je u harmoniji sa prirodnim okruženjem.
Kapetanovo jezero se pokazalo kao vodeno utočište, koje vrvi ribom, posebno pastrmkom, dok divokoze okružuju kamenitim terenom njegove obale.
Legenda o jezeru
Prema legendi, nikšićki kapetan Mušović, imao je na mjestu današnjeg jezera katun i često je boravio u njemu, uživajući u ljepotama ovoga mjesta. Iznad njegovog katuna, u planinskim stijenama, nalazio se izvor čije su vode planinske vile koristile za kupanje, kako bi povratile snagu. Svaku noć bi se na izvoru vile skupljale, puštale izvorske vode i skrivene od očiju ljudi, kupale i pile bistru izvorsku vodu. Kada bi, pred zoru, krenule da idu, vile bi zatvarale izvor do iduće noći i novog okupljanja.
Jedne noći, vila koja je zadnja odlazila sa izvora, zaboravi da zatvori izvor, čije vode poplaviše katun kapetana Mušovića i okolne dolove. Tada vile pomjeriše izvor niže, ispod površine naplavljene vode, da tako vodom napaja novonastalo jezero. Tako, nepažnjom vila, ili maštom prirode, nastade Kapetanovo jezero, u čijim 37 metara dubokim vodama danas uživaju brojni turisti koje put nanese na ovo omiljeno svratište izletnika, planinara i ribolovaca.
Smještena na samo 23 kilometra od grada i na 1.100 metara nadmorske visine, Biogradska gora je jedna od tri očuvane prašume u Evropi.
Okružen rijekama Tarom i Limom i zagrljen veličanstvenim vrhovima planine Bjelasice, ovaj nacionalni park svojom površinom od 5.650 hektara, ponosno stoji kao nepokolebljivi čuvar prirodnih čuda, urezujući svoj jedinstveni identitet među ostalim dragocjenim draguljima.
U srcu ove prašume nalazi se Biogradsko jezero,ledničko jezero koje se ističe kao najveće među šest jezera koja krase prostranstvo planine Bjelasice. Kralj Nikola I Petrović je prepoznao ljepotu ovog mjesta i zapovijedio njegovo očuvanje 1878. godine. Prepoznajući svoju veliku vrijednost, lokacija je dobila status Nacionalnog parka 1952. godine, a kasnije je obezbijedila mjesto na UNESCO listi 2010. godine.
Bogatstvo prirodnih resursa ovog područja odlikuje 1.600 hektara prašume, u kojoj se nalaze drveće koje doseže do 40 metara visine, od kojih se neki mogu istaknuti zbog impresivne starosti od 500 godina.
Uprkos tome što je jedan od manjih nacionalnih parkova u Crnoj Gori, Biogradska gora se može pohvaliti izuzetno raznolikom florom i faunom. Sadrži 26 različitih biljnih zajednica, u kojima dominiraju formacije bukve i jele, takođe u parku se nalazi oko 2.000 biljnih vrsta, od kojih je 20% endemsko za Balkansko poluostrvo. Biogradska šuma njeguje 86 vrsta drveća i žbunja.
Tipični stanovnici prašume su: vuk, medvjed, lisica, srna, vjeverica i puh i oko 200 različitih vrsta ptica.
Da li si znao?
Crnogorske vlasti su 1991. godine usvojile deklaraciju kojom je zemlja postala prva ekološka država u svijetu!
Legenda o nastanku jezera
Legenda o nastanku Biogradskog jezera govori kako je na današnjem mjestu jezera postojalo plodno zemljište koje su obrađivala dva brata. Žito koje bi dobili posle žetve su dijelili u slozi, sve do jedne jeseni kada su se braća posvađala oko podjele žita. U napadu bijesa mlađi brat ubija starijeg, a majka skrhana bolom prokune mlađeg sina i od jačine njene kletve prolomi se tlo na kojem su braća sakupljala žito. Po legendi, na tom mjestu je nastalo današnje Biogradsko jezero.
Koje atrakcije i mogućnosti ovo mjesto ima za vas?
- Obilazak jezera – Istražite stazu od 3,5 km napravljenu kako za ljubitelje prirode tako i za bicikliste, idealnu za laganu šetnju ili avanturističku vožnju!
- Vidikovac – Ljubitelji ste fotografije i posmatranja prirodnih pejzaža sa visine? —–Bendovac je savršeno mjesto za vas! Na nadmorskoj visini od 1.774 m, Bendovac je najljepši vidikovac na Biogradskom jezeru koji svojim položajem pokazuje prirodno bogatstvo nacionalnog parka.
- Domaća hrana i piće – Prepusti se domaćim ukusima u restoranu na jezeru, gdje možete uživati u autentičnoj i lokalnoj kuhinji. Uronite u jedinstveni ukus ovog mjesta uz raznolik meni ukusnih jela i osvježavajućih pića!
- Vožnja čamcem oko jezera – Da li ste ljubitelji vodenih avantura? Nacionalni park nudi iznajmljivanje čamaca i kajaka, pozivajući vas da se upustite u novu vodenu avanturu!
- Kampovanje u nacionalnom parku – Postavi svoj šator i uživaj u prirodi! Kampovanje je dozvoljeno u označenim djelovima nacionalnog parka. Otkrijte vrhunski spoj prirode i opuštanja dok stvarate trajne uspomene pod zvijezdama.
Trebate više informacija? Kontaktirajte
Email: npbiogradskagora@nparkovi.me
Phone: +382 (0) 20 865 625
Visoko na veličanstvenim vrhovima Bjelasice, između vrhova Crne glave (2.139 mnv), Zekove glave (2.117 mnv) i Belila (2.059 mnv), leži spokojna ljepota i drugo po veličini ledničko jezero Bjelasice, Pešića jezero. Prostire se na impresivnih 290 metara u dužini i maksimalne širine od oko 165 m, ovaj planinski dragulj osvaja posjetioce svojim pogledom koji oduzima dah.
Šetnjom pored jezera otkrivate dinamičnu prirodu jezera. Tokom ljeta, obala se proteže do 800 metara, nudeći miran put za istraživanje, dok u proljeće može da dosegne nevjerovatnih 1.200 metara, stvarajući zadivljujući pejzaž.
Ljepotu ovog jezera oslikava jedna od najljepših legendi na crnogorskim planinama.
U toj legendi se pominje bijeli konj modrih očiju koji je letio iznad jezera svake noći po mjesečini dok su se vile očarane njegovom ljepotom skupljale i bez riječi posmatrale njegov “ples” nad vodom.
Dubina ovog jezera varira, prosječna dubina je 3 metra dok je maksimalna dubina jezera 8 metara.
Kako doći do jezera?
Do jezera se može doći na tri načina:
- Od katuna Vranjak kreće se stazom ka Crnoj glavi gdje, sledeći putokaz, može spustiti do jezera.
- Na skijalištu “Kolašin 1600“ žičarom se izlazi na Troglavu (2.072 mnv). Nastavlja se dalje prema Zekovoj glavi, zaobilazeći sa desne strane ograđeni vrh.
- Put do Biogradskog jezera ide preko Ganovače, izlazi na katun Dolovi Lalevića, gdje se zatim prolazi Svatovsko groblje i nastavlja dalje prema Bjelasičkoj kosi, nakon čega je skretnica za Pešića jezero.
Smješteno ispod vrha Crne glave, najvišeg vrha planinskog lanca Bjelasice koji se uzdiže na 2.139 metara, Ursulovačko jezero svjedoči o privlačnosti prirode.
Poznato po svojoj ljepoti, jezero Ursulavac mami avanturističke duše spremne da krenu na putovanje kako bi svjedočili sjaju jednom od najljepših jezera Bjelasice. Smješteno u blizini sela Kurikuće, često se naziva i Kurikućko jezero.
Zagrljeno Ursulovačkim regionom Bjelasice, jezero je dobilo ime po ovom živopisnom okruženju. Jezero Ursulavac nalazi se na 1.895 m i nosi titulu najvišeg među svojim ledničkim bjelasičkim jezerima, što rezultira hladnijoj, ali izuzetno čistoj vodi. U dužini od 162 metra i širini od 106 m, sa prosječnom dubinom od oko 3 m, nivoi vode u jezeru variraju, nudeći dinamičan pejzaž.
Okarakterisano ledničkim porijeklom, Malo Ursulovačko jezero, poznato i kao Blatina, dodaje još jedan sloj ovoj prirodnoj ljepoti. Smještena na 1.760 metara nadmorske visine i na kilometar od Velikog Ursulovačkog jezera, Blatina se prostire na 175 metara u dužini i 90 metara u širini sa dubinom od 3 metra. Uprkos svojoj maloj veličini, Blatina se suočava sa prijetnjom izumiranja, ali i dalje opstaje, služeći kao pojilo za lokalnu stoku.
Oba jezera, proizvodi drevnih glacijalnih sila koji su oblikovali njihove netaknute kotline, ostaju nijemi svjedoci geološke evolucije koji su se odvijali na planini Bjelasici.
U srcu slikovitog pejzaža Bjelasice, smjestilo se Veliko i Malo Šiško jezero. Ledničkog je porijekla. Akumulira se vodom od otapanja snijega, pritoka i atmosferskih padavina, a vodu gubi isparavanjem i oticanjem (kada je vodostaj visok). Nalazi se na nadmorskoj visini od 1.660 m, dugo je oko 400 m, a široko oko 140 m, dok dubina može biti i do 3 m pri visokom vodostaju. Okruženo je prelijepim katunima i šumom.
Nedaleko od Velikog Šiškog (oko 1 km južno) nalazi se i Malo Šiško jezero. Sam naziv ukazuje na to da je jezero malo, dužina mu je oko 105 m, a širina oko 65 m. Vodu dobija na isti način kao i Veliko, otapanjem snijega, atmosferskim padavinama i pritokama, ali je njegova voda mnogo mutnija, puna mulja i bujnije vegetacije zbog čega se ovo jezero, pri niskom vodostaju, pretvara u močvaru. Dubina jezera je oko 1,7 m, a služi, uglavnom, za napajanje stoke.
