Po predanju, Madžar paša je iz Sjenice došao u Kolašin 1861. godine sa  10.000 vojnika. Oni su tog ljeta ponovo osvojili Kolašin i sagradili novu tvrđavu u rejonu donjeg trga, kasarnu na Brezi, i osmatračnice oko grada. Tada je sagrađena i barutana na Vinića brdu.

Legenda kaže da je barutanu projektovao neki pravoslavni Grk koji je službovao u turskoj vojsci. Po završetku radova, kada je glavnokomandujući turski oficir shvatio da je barutana sagrađena u obliku krsta, odmah ga je osudio na smrt i objesio pored barutane. U narodu se pričalo da je taj Grk govorio moračkim glavarima, sa kojima je tajno kontaktirao dok je barutana zidana, da je barutanu projektovao u obliku krsta, pravilnih kraka, jer osjeća da se bliži kraj Osmanskome carstvu i da bi poslije oslobođenja ova tvrđava mogla poslužiti pravoslavnom stanovništvu kao crkva.

Barutana je služila crnogorskoj vojsci sve do 1908. godine, kada je napravljena kasarna na Brezi. Prvi put je oštećena prilikom austrougarskog bombardovanja 1915. godine. Kasnije je austrougarska vojska pored barutane podigla vješala i 1916. godine na ovom mjestu su obješeni istaknuti rodoljubi Mijat Redžić, Vlajko Vešović i Savo Stožinić.

U blizini se nalazi i spomenploča koja podsjeća na pogibiju narodnog heroja iz II Svetskog rata, Marka Martinovića, koji je 4. oktobra 1943. godine svojim grudima zatvorio cijev neprijateljskog mitraljeza.

Zgrada barutane na Vinića brdu bila je ozidana kamenom koji je vojska donijela iz korita rijeke Tare i Pažanjskog potoka i pokrivena crijepom. Tragova crijepa ima i danas. Sa ovog mjesta pruža se najljepši pogled na rijeku Taru, Kolašin i njegovu okolinu.