![\"\"](\"https:\/\/i0.wp.com\/kolasin.me\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Kolasin.jpg?resize=1024%2C683&ssl=1\")
<\/figure>\n\n\n\nU srednjem vijeku ovaj prostor je pripadao Duklji, a kasnije srednjovjekovnoj Srbiji. Tokom XV vijeka uslijedio je prodor Turaka u ove krajeve \u0161to je uticalo na demografske strukture ovog prostora, koji je u to vrijeme bio naseljen plemenima Mora\u010de i Rovaca. Jedino gradsko naselje na teritoriji op\u0161tine podigli su Turci sredinom XVII vijeka, na mjestu istoimenog seoskog naselja. Prema ljetopisu iz manastira Svete Trojice kod Pljevalja, utvr\u0111enja grada su podignuta 1651. godine. Utvr\u0111enje je imalo povoljan polo\u017eaj na putu izme\u0111u Bijelog Polja i Podgorice, te je njegova funkcija na po\u010detku bila vojna. Tek krajem XVII i po\u010detkom XVIII vijeka, pored vojno- strate\u0161ke, Kola\u0161in poprima i neke ekonomske funkcije. Tada grad po\u010dinju da naseljavaju zanatlije i trgovci. Uglavnom je bila razvijena trgovina stokom i sto\u010darskim proizvodima. Trgova\u010dke veze su odr\u017eavane sa Podgoricom i jednim dijelom sa Dubrovnikom. Fizionomija grada je imala islamske karakteristike, jer su stanovni\u0161tvo \u010dinili islamizirani do\u0161ljaci iz susjednih krajeva i Turci.<\/p>\n\n\n\n
Usljed promjena kod velikih sila, Osmanskog carstva i Austrougarske, stanovni\u0161tvo je stalno\u00a0davalo otpor i time pozitivno uticalo na pravoslavno stanovni\u0161tvo do Bijelog Polja i Pljevalja koje je bilo pod turskom vla\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
Poraz turske vojske 1820. godine u Gornjoj Mora\u010di doveo je do u\u010dvr\u0161\u0107ivanja vlasti u Crnoj Gori u organizaciji Petra I. Godine 1858. crnogorska vojska je izvojevala veliku pobjedu nad Turcima na Grahovcu nakon \u010dega slijede borbe za Kola\u0161in koje su dovele do velikih razaranja.<\/p>\n\n\n\n
Iako su ga Turci 1864. godine obnovili, odlukom Berlinskog kongresa iz 1878. godine priznata je nezavisnost Crne Gore \u010dime su pro\u0161irene granice i Kola\u0161in postaje sastavni dio Crne Gore. U nekom dolaze\u0107em vremenu Kola\u0161in \u0107e poprimiti politi\u010dko\u2013upravne funkcije \u0161to \u0107e usloviti porast broja stanovnika.<\/p>\n\n\n\n
Du\u017ee vrijeme podru\u010dje Kola\u0161ina je bilo srez i zahvatalo je i podru\u010dje Mojkovca. Zato je ranije podru\u010dje Kola\u0161ina zahvatalo \u0161iri prostor pod nazivom Gornji i Donji Kola\u0161in.<\/p>\n\n\n\n
Grad je odigrao zna\u010dajnu ulogu u borbama Crne Gore u Balkanskom i Prvom svjetskom ratu, sa posebnom ulogom u Mojkova\u010dkoj bitci 1916. godine i u kojoj je poznata uloga kola\u0161inske brigade.<\/p>\n\n\n\n
Za vrijeme II svjetskog rata ovaj kraj je dao zna\u010dajan doprinos Narodno-oslobodila\u010dkoj borbi protiv fa\u0161izma od 1941. do 1945. godine. Od novembra 1943. do avgusta 1944. godine Kola\u0161in je imao ulogu ratne prijestonice Crne Gore. Godine 1943. u njemu biva konstituisano Zemaljsko antifa\u0161isti\u010dko vije\u0107e narodnog oslobo\u0111enja Crne Gore i Boke (ZAVNO), kao prvi i najvi\u0161i zakonodavni organ Crne Gore. Februara 1944. odr\u017eano je Drugo, a u julu Tre\u0107e zasjedanje ZAVNO-a. Poslije jo\u0161 nekoliko okupacija i oslobo\u0111enja, grad je oslobo\u0111en 1944. godine.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u potvrditi i grad Kola\u0161in svrstati u red najatraktivnijih krajeva na\u0161e dr\u017eave. <\/p>\n\n\n\n
U prilog ovoj tvrdnji ide NP \u201eBiogradska Gora\u201d i nezaobilazan manastir Mora\u010da koje \u010dine neprocjenjive prirodne vrijednosti kao i kulturno \u2013 istorijsko naslje\u0111e. Na ovom podru\u010dju se nalaze i brojni kulturno \u2013 istorijski spomenici kao i spomen obilje\u017eja (turska Barutana na Vini\u0107a brdu, Spomenik studentima iz Prvog svjetskog rata, kola\u0161inske crkve).<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"